中文网站
Nedavno je Nacionalno zdravstveno povjerenstvo održalo konferenciju za novinare o prevenciji i kontroli respiratornih bolesti zimi, na kojoj je predstavljena prevalencija respiratornih bolesti i preventivne mjere zimi u Kini te su odgovarali na pitanja medija. Na konferenciji su stručnjaci rekli da je Kina trenutno ušla u sezonu visoke učestalosti respiratornih bolesti, a razne respiratorne bolesti isprepliću se i nadopunjuju, što predstavlja prijetnju zdravlju ljudi. Respiratorne bolesti odnose se na upalu sluznice dišnih putova uzrokovanu infekcijom patogenima ili drugim čimbenicima, uglavnom uključujući infekcije gornjih dišnih putova, upalu pluća, bronhitis, astmu i tako dalje. Prema podacima praćenja Nacionalnog zdravstvenog povjerenstva, uzročnici respiratornih bolesti u Kini uglavnom su virusi gripe, uz rasprostranjenost drugih patogena u različitim dobnim skupinama, na primjer, postoje i rinovirusi koji uzrokuju prehladu kod djece u dobi od 1 do 4 godine; U populaciji ljudi u dobi od 5 do 14 godina, infekcije mikoplazmom i adenovirusi koji uzrokuju prehladu čine određeni udio populacije; u dobnoj skupini od 15 do 59 godina mogu se vidjeti rinovirusi i neokoronavirusi; a u dobnoj skupini od 60+ godina veliki su udjeli humanog parapneumovirusa i običnog koronavirusa.
Mycoplasma pneumoniae je mikroorganizam koji se nalazi između bakterija i virusa; nema staničnu stijenku, ali ima staničnu membranu i može se autonomno razmnožavati ili prodrijeti i parazitirati unutar stanica domaćina. Genom Mycoplasma pneumoniae je malen, s oko 1000 gena. Mycoplasma pneumoniae je vrlo promjenjiva i može se prilagoditi različitim okruženjima i domaćinima putem genetske rekombinacije ili mutacije. Mycoplasma pneumoniae se uglavnom kontrolira primjenom makrolidnih antibiotika, poput azitromicina, eritromicina, klaritromicina itd. Za pacijente koji su otporni na ove lijekove mogu se koristiti noviji tetraciklini ili kinoloni.
Virusi gripe su virusi s pozitivnim lancem RNA, koji dolaze u tri tipa, tip A, tip B i tip C. Virusi gripe A imaju visok stupanj promjenjivosti i mogu dovesti do pandemija gripe. Genom virusa gripe sastoji se od osam segmenata, od kojih svaki kodira jedan ili više proteina. Virusi gripe mutiraju na dva glavna načina, jedan je antigenski drift, u kojem se točkaste mutacije javljaju u virusnim genima, što rezultira antigenskim promjenama hemaglutinina (HA) i neuraminidaze (NA) na površini virusa; drugi je antigensko preuređenje, u kojem istovremena infekcija različitim podtipovima virusa gripe u istoj stanici domaćina dovodi do rekombinacije segmenata virusnih gena, što rezultira stvaranjem novih podtipova. Virusi gripe uglavnom se liječe primjenom inhibitora neuraminidaze, poput oseltamivira i zanamivira, a kod teško bolesnih pacijenata potrebna je i simptomatska potporna terapija i liječenje komplikacija.
Neokoronavirus je jednolančani pozitivno-sense RNA virus koji pripada porodici Coronaviridae, koja ima četiri podfamilije, i to α, β, γ i δ. Podfamilije α i β prvenstveno inficiraju sisavce, dok podfamilije γ i δ prvenstveno inficiraju ptice. Genom neokoronavirusa sastoji se od dugog otvorenog okvira za čitanje koji kodira 16 nestrukturnih i četiri strukturna proteina, i to membranski protein (M), hemaglutinin (S), nukleoprotein (N) i enzimski protein (E). Mutacije neokoronavirusa uglavnom su posljedica pogrešaka u replikaciji virusa ili umetanja egzogenih gena, što dovodi do promjena u sekvencama virusnih gena, što utječe na prenosivost virusa, patogenost i sposobnost imunološkog bijega. Neokoronavirusi se liječe uglavnom primjenom antivirusnih lijekova poput ridecivira i lopinavira/ritonavira, a u teškim slučajevima potrebna je i simptomatska potporna terapija i liječenje komplikacija.
Glavni načini suzbijanja respiratornih bolesti su sljedeći:
Cijepljenje. Cjepiva su najučinkovitije sredstvo za sprječavanje zaraznih bolesti i mogu potaknuti tijelo da razvije imunitet protiv patogena. Trenutno Kina ima niz cjepiva za respiratorne bolesti, kao što su cjepivo protiv gripe, cjepivo protiv nove korona virusa, cjepivo protiv pneumokoka, cjepivo protiv hripavca itd. Preporučuje se da se osobe koje ispunjavaju uvjete pravovremeno cijepe, posebno starije osobe, pacijenti s osnovnim bolestima, djeca i druge ključne populacije.
Održavajte dobre navike osobne higijene. Respiratorne bolesti šire se uglavnom kapljicama i kontaktom, stoga je važno smanjiti širenje patogena redovitim pranjem ruku, prekrivanjem usta i nosa maramicom ili laktom prilikom kašljanja ili kihanja, izbjegavanjem pljuvanja i izbjegavanjem dijeljenja pribora za jelo.
Izbjegavajte gužve i slabo prozračene prostore. Gužve i slabo prozračene prostore predstavljaju okruženja visokog rizika za respiratorne bolesti i sklona su unakrsnoj infekciji patogenima. Stoga je važno smanjiti posjete tim mjestima, a ako morate ići, nosite masku i održavajte određenu socijalnu distancu kako biste izbjegli bliski kontakt s drugima.
Poboljšajte otpornost tijela. Otpornost tijela je prva linija obrane protiv patogena. Važno je poboljšati imunitet tijela i smanjiti rizik od infekcije razumnom prehranom, umjerenom tjelovježbom, dovoljnim snom i dobrim raspoloženjem.
Obratite pozornost na toplinu. Zimske temperature su niske, a podražaj hladnoćom može dovesti do smanjenja imunološke funkcije dišne sliznice, što olakšava prodiranje patogena. Stoga obratite pozornost na toplinu, nosite odgovarajuću odjeću, izbjegavajte prehladu i gripu, pravovremeno prilagodite unutarnju temperaturu i vlažnost te održavajte ventilaciju u zatvorenom prostoru.
Pravovremeno potražite liječničku pomoć. Ako se pojave simptomi respiratornih bolesti poput vrućice, kašlja, grlobolje i otežanog disanja, trebate se na vrijeme obratiti redovnoj medicinskoj ustanovi, dijagnosticirati i liječiti bolest prema uputama liječnika te ne uzimati lijekove na svoju ruku niti odgađati traženje liječničke pomoći. Istovremeno, trebate istinito obavijestiti svog liječnika o svojoj epidemiološkoj i ekspozicijskoj anamnezi te s njim surađivati u epidemiološkim istraživanjima i epidemiološkim dispozicijama kako biste spriječili širenje bolesti.
Glavni načini suzbijanja respiratornih bolesti su sljedeći:
Cijepljenje. Cjepiva su najučinkovitije sredstvo za sprječavanje zaraznih bolesti i mogu potaknuti tijelo da razvije imunitet protiv patogena. Trenutno Kina ima niz cjepiva za respiratorne bolesti, kao što su cjepivo protiv gripe, cjepivo protiv nove korona virusa, cjepivo protiv pneumokoka, cjepivo protiv hripavca itd. Preporučuje se da se osobe koje ispunjavaju uvjete pravovremeno cijepe, posebno starije osobe, pacijenti s osnovnim bolestima, djeca i druge ključne populacije.
Održavajte dobre navike osobne higijene. Respiratorne bolesti šire se uglavnom kapljicama i kontaktom, stoga je važno smanjiti širenje patogena redovitim pranjem ruku, prekrivanjem usta i nosa maramicom ili laktom prilikom kašljanja ili kihanja, izbjegavanjem pljuvanja i izbjegavanjem dijeljenja pribora za jelo.
Izbjegavajte gužve i slabo prozračene prostore. Gužve i slabo prozračene prostore predstavljaju okruženja visokog rizika za respiratorne bolesti i sklona su unakrsnoj infekciji patogenima. Stoga je važno smanjiti posjete tim mjestima, a ako morate ići, nosite masku i održavajte određenu socijalnu distancu kako biste izbjegli bliski kontakt s drugima.
Poboljšajte otpornost tijela. Otpornost tijela je prva linija obrane protiv patogena. Važno je poboljšati imunitet tijela i smanjiti rizik od infekcije razumnom prehranom, umjerenom tjelovježbom, dovoljnim snom i dobrim raspoloženjem.
Obratite pozornost na toplinu. Zimske temperature su niske, a podražaj hladnoćom može dovesti do smanjenja imunološke funkcije dišne sliznice, što olakšava prodiranje patogena. Stoga obratite pozornost na toplinu, nosite odgovarajuću odjeću, izbjegavajte prehladu i gripu, pravovremeno prilagodite unutarnju temperaturu i vlažnost te održavajte ventilaciju u zatvorenom prostoru.
Pravovremeno potražite liječničku pomoć. Ako se pojave simptomi respiratornih bolesti poput vrućice, kašlja, grlobolje i otežanog disanja, trebate se na vrijeme obratiti redovnoj medicinskoj ustanovi, dijagnosticirati i liječiti bolest prema uputama liječnika te ne uzimati lijekove na svoju ruku niti odgađati traženje liječničke pomoći. Istovremeno, trebate istinito obavijestiti svog liječnika o svojoj epidemiološkoj i ekspozicijskoj anamnezi te s njim surađivati u epidemiološkim istraživanjima i epidemiološkim dispozicijama kako biste spriječili širenje bolesti.
Vrijeme objave: 15. prosinca 2023.
Postavke privatnosti