中文网站
Nedavno je Nacionalna zdravstvena komisija održala konferenciju za novinare o prevenciji i kontroli respiratornih bolesti zimi, predstavljajući prevalenciju respiratornih bolesti i preventivne mjere zimi u Kini te odgovarajući na pitanja medija. Na konferenciji su stručnjaci rekli da je Kina trenutačno ušla u sezonu visoke učestalosti respiratornih bolesti, a razne respiratorne bolesti isprepliću se i preklapaju te predstavljaju prijetnju zdravlju ljudi. Bolesti dišnog sustava odnose se na upalu sluznice dišnog trakta uzrokovanu infekcijom patogenom ili drugim čimbenicima, uglavnom uključujući infekciju gornjeg dišnog trakta, upalu pluća, bronhitis, astmu i tako dalje. Prema podacima praćenja Nacionalnog zdravstvenog povjerenstva, među uzročnicima respiratornih bolesti u Kini uglavnom dominiraju virusi influence, uz distribuciju drugih uzročnika u različitim dobnim skupinama, na primjer, tu su i rinovirusi koji uzrokuju obične prehlade u djece od 1-4 godine; u populaciji osoba u dobi od 5-14 godina mikoplazmalne infekcije i adenovirusi koji uzrokuju prehladu imaju određeni udio u dobnoj skupini od 5-14 godina mikoplazmalne infekcije i adenovirusi koji uzrokuju prehladu; u dobnoj skupini 15-59 mogu se vidjeti rinovirusi i neokoronavirusi; a u dobnoj skupini od 60+ veliki su udjeli ljudskog parapneumovirusa i običnog koronavirusa.
Mycoplasma pneumoniae je mikroorganizam koji je posrednik između bakterija i virusa; nema staničnu stijenku, ali ima staničnu membranu, i može se samostalno razmnožavati ili invazivati i parazitirati unutar stanica domaćina. Genom Mycoplasma pneumoniae je mali, sa samo oko 1000 gena. Mycoplasma pneumoniae vrlo je promjenjiva i može se prilagoditi različitim okruženjima i domaćinima putem genetske rekombinacije ili mutacije. Mycoplasma pneumoniae uglavnom se kontrolira primjenom makrolidnih antibiotika, kao što su azitromicin, eritromicin, klaritromicin itd. Za bolesnike koji su rezistentni na te lijekove mogu se koristiti noviji tetraciklini ili kinoloni.
Virusi influence su virusi RNK s pozitivnim lancem, koji dolaze u tri vrste, tip A, tip B i tip C. Virusi influence A imaju visok stupanj promjenjivosti i mogu dovesti do pandemije gripe. Genom virusa influence sastoji se od osam segmenata od kojih svaki kodira jedan ili više proteina. Virusi gripe mutiraju na dva glavna načina, jedan je antigenski drift, pri čemu dolazi do točkastih mutacija u virusnim genima, što rezultira antigenskim promjenama u hemaglutininu (HA) i neuraminidazi (NA) na površini virusa; drugi je antigensko preuređenje, u kojem istovremena infekcija različitih podtipova virusa influence u istoj stanici domaćina dovodi do rekombinacije segmenata virusnog gena, što rezultira stvaranjem novih podtipova. Virusi gripe uglavnom se suzbijaju primjenom inhibitora neuraminidaze, poput oseltamivira i zanamivira, a kod teško oboljelih potrebna je i simptomatska potporna terapija te liječenje komplikacija.
Neocoronavirus je jednolančani pozitivno-sensirani RNA virus koji pripada obitelji Coronaviridae, koja ima četiri podfamilije, naime α, β, γ i δ. Potporodice α i β primarno inficiraju sisavce, dok potfamilije γ i δ prvenstveno inficiraju ptice. Genom neokoronavirusa sastoji se od dugog otvorenog okvira za čitanje koji kodira 16 nestrukturnih i četiri strukturna proteina, i to membranski protein (M), hemaglutinin (S), nukleoprotein (N) i enzimski protein (E). Mutacije neokoronavirusa uglavnom su posljedica pogrešaka u replikaciji virusa ili umetanju egzogenih gena, što dovodi do promjena u sekvencama virusnih gena, što utječe na prijenos virusa, patogenost i sposobnost imunološkog bijega. Neokoronavirusi se uglavnom liječe primjenom antivirusnih lijekova kao što su ridecivir i lopinavir/ritonavir, a u teškim slučajevima potrebna je i simptomatska potporna terapija te liječenje komplikacija.
Glavni načini kontrole respiratornih bolesti su sljedeći:
Cijepljenje. Cjepiva su najučinkovitije sredstvo za prevenciju zaraznih bolesti i mogu potaknuti tijelo na stvaranje imuniteta protiv patogena. Trenutno Kina ima niz cjepiva za respiratorne bolesti, kao što su cjepivo protiv gripe, cjepivo protiv nove krune, pneumokokno cjepivo, cjepivo protiv hripavca, itd. Preporuča se da se osobe koje ispunjavaju uvjete cijepe pravodobno, osobito starije osobe, pacijenti s pratećim bolesti, djeca i druge ključne populacije.
Održavajte dobre navike osobne higijene. Bolesti dišnog sustava šire se uglavnom kapljičnim putem i kontaktom, stoga je važno minimizirati širenje uzročnika redovitim pranjem ruku, pokrivanjem usta i nosa maramicom ili laktom prilikom kašljanja ili kihanja, ne pljuvati i ne dijeliti pribor.
Izbjegavajte prenapučene i slabo prozračene prostore. Napučena i slabo prozračena mjesta okruženja su visokog rizika za respiratorne bolesti i sklona su unakrsnoj infekciji patogenima. Stoga je važno svesti posjete tim mjestima na minimum, a ako morate ići, nosite masku i održavajte određenu socijalnu distancu kako biste izbjegli bliski kontakt s drugima.
Povećajte otpornost organizma. Otpor tijela je prva linija obrane od patogena. Razumnom prehranom, umjerenom tjelovježbom, adekvatnim snom i dobrim raspoloženjem važno je poboljšati imunitet organizma i smanjiti rizik od infekcije.
Obratite pažnju na zagrijavanje. Zimske temperature su niske, a stimulacija hladnoćom može dovesti do pada imunološke funkcije respiratorne sluznice, što olakšava invaziju patogena. Stoga pripazite na utopljavanje, prikladnu odjeću, izbjegavajte prehlade i gripe, pravodobno prilagođavajte unutarnju temperaturu i vlažnost te održavajte provjetravanje prostorija.
Potražite pravovremenu liječničku pomoć. Ako se jave simptomi bolesti dišnog sustava kao što su povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja i otežano disanje, treba se na vrijeme javiti u zdravstvenu ustanovu, dijagnosticirati i liječiti bolest prema uputama liječnika te ne uzimati lijekove na svoju ruku ili odgoditi traženje medicinske pomoći. Istodobno, trebate istinito obavijestiti svog liječnika o svojoj epidemiološkoj povijesti i povijesti izloženosti te surađivati s njim u epidemiološkim istraživanjima i epidemiološkim dispozicijama kako bi se spriječilo širenje bolesti.
Glavni načini kontrole respiratornih bolesti su sljedeći:
Cijepljenje. Cjepiva su najučinkovitije sredstvo za prevenciju zaraznih bolesti i mogu potaknuti tijelo na stvaranje imuniteta protiv patogena. Trenutno Kina ima niz cjepiva za respiratorne bolesti, kao što su cjepivo protiv gripe, cjepivo protiv nove krune, pneumokokno cjepivo, cjepivo protiv hripavca, itd. Preporuča se da se osobe koje ispunjavaju uvjete cijepe pravodobno, osobito starije osobe, pacijenti s pratećim bolesti, djeca i druge ključne populacije.
Održavajte dobre navike osobne higijene. Bolesti dišnog sustava šire se uglavnom kapljičnim putem i kontaktom, stoga je važno minimizirati širenje uzročnika redovitim pranjem ruku, pokrivanjem usta i nosa maramicom ili laktom prilikom kašljanja ili kihanja, ne pljuvati i ne dijeliti pribor.
Izbjegavajte prenapučene i slabo prozračene prostore. Napučena i slabo prozračena mjesta okruženja su visokog rizika za respiratorne bolesti i sklona su unakrsnoj infekciji patogenima. Stoga je važno svesti posjete tim mjestima na minimum, a ako morate ići, nosite masku i održavajte određenu socijalnu distancu kako biste izbjegli bliski kontakt s drugima.
Povećajte otpornost organizma. Otpor tijela je prva linija obrane od patogena. Razumnom prehranom, umjerenom tjelovježbom, adekvatnim snom i dobrim raspoloženjem važno je poboljšati imunitet organizma i smanjiti rizik od infekcije.
Obratite pažnju na zagrijavanje. Zimske temperature su niske, a stimulacija hladnoćom može dovesti do pada imunološke funkcije respiratorne sluznice, što olakšava invaziju patogena. Stoga pripazite na utopljavanje, prikladnu odjeću, izbjegavajte prehlade i gripe, pravodobno prilagođavajte unutarnju temperaturu i vlažnost te održavajte provjetravanje prostorija.
Potražite pravovremenu liječničku pomoć. Ako se jave simptomi bolesti dišnog sustava kao što su povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja i otežano disanje, treba se na vrijeme javiti u zdravstvenu ustanovu, dijagnosticirati i liječiti bolest prema uputama liječnika te ne uzimati lijekove na svoju ruku ili odgoditi traženje medicinske pomoći. Istodobno, trebate istinito obavijestiti svog liječnika o svojoj epidemiološkoj povijesti i povijesti izloženosti te surađivati s njim u epidemiološkim istraživanjima i epidemiološkim dispozicijama kako bi se spriječilo širenje bolesti.
Vrijeme objave: 15. prosinca 2023
Postavke privatnosti