Vijesti 01
Prvo otkrivanje podtipa H4N6 virusa ptičje influence u patkama patkama (Anas platyrhynchos) u Izraelu
Avishai Lublin,Nikki Thie,Irina Shkoda,Luba Simanov,Gila Kahila Bar-Gal,Yigal Farnoushi,Roni King,Wayne M Getz,Pauline L Kamath,Rauri CK Bowie,Ran Nathan
PMID:35687561;DOI:10.1111/tbed.14610
Virus ptičje influence (AIV) predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju životinja i ljudi diljem svijeta. Budući da divlje vodene ptice prenose AIV diljem svijeta, istraživanje prevalencije AIV-a u divljim populacijama ključno je za razumijevanje prijenosa patogena i predviđanje izbijanja bolesti kod domaćih životinja i ljudi. U ovoj studiji H4N6 podtip AIV izoliran je po prvi put iz uzoraka fecesa divljih zelenih pataka (Anas platyrhynchos) u Izraelu. filogenetski rezultati gena HA i NA sugeriraju da je ovaj soj blisko povezan s europskim i azijskim izolatima. Budući da se Izrael nalazi duž srednjearktičko-afričke migracijske rute, pretpostavlja se da su soj vjerojatno unijele ptice selice. Filogenetska analiza unutarnjih gena izolata (PB1, PB2, PA, NP, M i NS) otkrila je visok stupanj filogenetske povezanosti s drugim podtipovima AIV-a, što sugerira da se prethodni događaj rekombinacije dogodio u ovom izolatu. Ovaj H4N6 podtip AIV-a ima visoku stopu rekombinacije, može zaraziti zdrave svinje i vezati ljudske receptore, te može uzrokovati zoonotsku bolest u budućnosti.
Vijesti 02
Pregled ptičje influence u EU, ožujak-lipanj 2022
Europska agencija za sigurnost hrane,Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti,Referentni laboratorij Europske unije za ptičju influencu
PMID:35949938;PMCID:PMC9356771;DOI:10.2903/j.efsa.2022.7415
U razdoblju 2021. – 2022. visokopatogena influenca ptica (HPAI) bila je najozbiljnija epidemija u Europi, s 2398 epidemija kod ptica u 36 europskih zemalja, što je rezultiralo likvidacijom 46 milijuna ptica. između 16. ožujka i 10. lipnja 2022., ukupno 28 zemalja EU/EEA i Ujedinjenog Kraljevstva 1 182 soja virusa visokopatogene influence ptica (HPAIV) izolirano je iz peradi (750 slučajeva), divljih životinja (410 slučajeva) i ptica u zatočeništvu (22 slučajevima). Tijekom promatranog razdoblja, 86% izbijanja peradi bilo je uzrokovano prijenosom HPAIV-a, pri čemu je Francuska bila uzrok 68% ukupnih izbijanja peradi, Mađarska 24%, a ostale pogođene zemlje manje od 2%. Njemačka je imala najveći broj izbijanja kod divljih ptica (158 slučajeva), a slijede Nizozemska (98 slučajeva) i UK (48 slučajeva).
Rezultati genetskih analiza sugeriraju da HPAIV trenutno endemski u Europi uglavnom pripada spektru 2.3.4 b. Od posljednjeg izvješća, četiri H5N6, dvije H9N2 i dvije H3N8 ljudske infekcije prijavljene su u Kini i jedna H5N1 ljudska infekcija prijavljena je u SAD-u. Rizik od infekcije procijenjen je kao nizak za opću populaciju i nizak do umjeren za profesionalno izloženu populaciju u EU/EEA.
Vijesti 03
Mutacije na ostacima 127, 183 i 212 na genu HA utječu na
Antigenost, replikacija i patogenost virusa influence ptica H9N2
Menglu Fan,Bing Liang,Yongzhen Zhao,Yaping Zhang,Qingzheng Liu,Miao Tian,Yiqing Zheng,Huizhi Xia,Yasuo Suzuki,Hualan Chen,Jihui Ping
PMID:34724348;DOI:10.1111/tbed.14363
Podtip H9N2 virusa ptičje influence (AIV) jedan je od glavnih podtipova koji utječu na zdravlje peradarske industrije. U ovoj su studiji dva soja H9N2 podtipa AIV sa sličnom genetskom pozadinom, ali različitom antigenošću, nazvana A/chicken/Jiangsu/75/2018 (JS/75) i A/chicken/Jiangsu/76/2018 (JS/76). izolirani od farme peradi. Analiza sekvenci pokazala je da se JS/75 i JS/76 razlikuju u tri aminokiselinska ostatka (127, 183 i 212) hemaglutinina (HA). Kako bi se istražile razlike u biološkim svojstvima između JS/75 i JS/76, šest rekombinantnih virusa generirano je obrnutim genetskim pristupom s A/Puerto Rico/8/1934 (PR8) kao glavnim lancem. Podaci iz testova chicken attack i HI testova pokazali su da je r-76/PR8 pokazao najizraženiji antigenski bijeg zbog mutacija aminokiselina na pozicijama 127 i 183 u HA genu. Daljnje studije potvrdile su da je do glikozilacije na mjestu 127N došlo u JS/76 i njegovim mutantima. Testovi vezanja na receptore pokazali su da se svi rekombinantni virusi, osim mutanta s manjkom glikozilacije 127N, lako vežu na humanoidne receptore. Analize kinetike rasta i napada na miševe pokazale su da se 127N-glikozilirani virus manje replicirao u stanicama A549 i bio je manje patogen u miševa u usporedbi s virusom divljeg tipa. Stoga su glikozilacija i mutacije aminokiselina u HA genu odgovorne za razlike u antigenosti i patogenosti 2 soja H9N2.
Izvor: Kineski centar za zdravlje životinja i epidemiologiju
Vrijeme objave: 20. listopada 2022