Veterinarske vijesti: Napredak u istraživanju ptičje gripe

Vijesti 01

Prvo otkrivanje podtipa H4N6 virusa ptičje gripe kod divljih pataka (Anas platyrhynchos) u Izraelu

Avishai Lublin，Nikki Thie，Irina Shkoda，Luba Simanov，Gila Kahila Bar-Gal，Yigal Farnoushi，Roni King，Wayne M Getz，Pauline L Kamath，Rauri CK Bowie，Ran Nathan

PMID：35687561；DOI：10.1111/tbed.14610

Virus ptičje gripe (AIV) predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju životinja i ljudi diljem svijeta. Budući da divlje vodene ptice prenose AIV diljem svijeta, istraživanje prevalencije AIV-a u divljim populacijama ključno je za razumijevanje prijenosa patogena i predviđanje izbijanja bolesti kod domaćih životinja i ljudi. U ovoj studiji, podtip H4N6 AIV prvi je put izoliran iz uzoraka izmeta divljih zelenih pataka (Anas platyrhynchos) u Izraelu. Filogenetski rezultati gena HA i NA sugeriraju da je ovaj soj usko povezan s europskim i azijskim izolatima. Budući da se Izrael nalazi uz migracijsku rutu Srednjeg Arktika i Afrike, pretpostavlja se da su soj vjerojatno unijele ptice selice. Filogenetska analiza unutarnjih gena izolata (PB1, PB2, PA, NP, M i NS) otkrila je visok stupanj filogenetske povezanosti s drugim podtipovima AIV-a, što sugerira da se u ovom izolatu dogodio prethodni rekombinacijski događaj. Ovaj H4N6 podtip AIV-a ima visoku stopu rekombinacije, može zaraziti zdrave svinje i vezati se za ljudske receptore te u budućnosti uzrokovati zoonoze.

Vijesti 02

Pregled ptičje gripe u EU, ožujak-lipanj 2022.

Europska agencija za sigurnost hrane, Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti, Referentni laboratorij Europske unije za ptičju gripu

PMID：35949938；PMCID：PMC9356771；DOI：10.2903/j.efsa.2022.7415

U razdoblju 2021.-2022. visokopatogena avijarna influenca (HPAI) bila je najozbiljnija epidemija u Europi, s 2398 izbijanja zaraze kod ptica u 36 europskih zemalja, što je rezultiralo usmrćivanjem 46 milijuna ptica. Između 16. ožujka i 10. lipnja 2022., u 28 zemalja EU/EGP-a i Ujedinjenom Kraljevstvu izolirano je ukupno 1182 soja visokopatogenog virusa avijarne influence (HPAIV) iz peradi (750 slučajeva), divljih životinja (410 slučajeva) i ptica u zatočeništvu (22 slučaja). Tijekom razdoblja koje se razmatra, 86% izbijanja zaraze kod peradi bilo je uzrokovano prijenosom HPAIV-a, pri čemu je Francuska činila 68% ukupnih izbijanja zaraze kod peradi, Mađarska 24%, a ostale pogođene zemlje manje od 2%. Njemačka je imala najveći broj izbijanja zaraze kod divljih ptica (158 slučajeva), a slijede Nizozemska (98 slučajeva) i Ujedinjeno Kraljevstvo (48 slučajeva).

Rezultati genetskih analiza ukazuju na to da HPAIV koji je trenutno endemski u Europi uglavnom pripada spektru 2.3.4 b. Od posljednjeg izvješća, u Kini su zabilježene četiri ljudske infekcije H5N6, dvije H9N2 i dvije H3N8, a u SAD-u jedna ljudska infekcija H5N1. Rizik od infekcije procijenjen je kao nizak za opću populaciju i nizak do umjeren za profesionalno izložene populacije u EU/EGP-u.

 Vijesti 03

Mutacije na ostacima 127, 183 i 212 na HA genu utječu

Antigenost, replikacija i patogenost virusa ptičje gripe H9N2

Menglu Fan，Bing Liang，Yongzhen Zhao，Yaping Zhang，Qingzheng Liu，Miao Tian，Yiqing Zheng，Huizhi Xia，Yasuo Suzuki，Hualan Chen，Jihui Ping

PMID：34724348；DOI：10.1111/tbed.14363

Podtip H9N2 virusa ptičje gripe (AIV) jedan je od glavnih podtipova koji utječu na zdravlje peradarske industrije. U ovoj studiji, dva soja H9N2 podtipa AIV sa sličnom genetskom pozadinom, ali različitom antigenošću, nazvana A/chicken/Jiangsu/75/2018 (JS/75) i A/chicken/Jiangsu/76/2018 (JS/76), izolirana su s peradarske farme. Analiza sekvence pokazala je da se JS/75 i JS/76 razlikuju u tri aminokiselinska ostatka (127, 183 i 212) hemaglutinina (HA). Kako bi se istražile razlike u biološkim svojstvima između JS/75 i JS/76, generirano je šest rekombinantnih virusa korištenjem reverznog genetskog pristupa s A/Puerto Rico/8/1934 (PR8) kao glavnim lancem. Podaci iz testova napada kokoši i HI testova pokazali su da je r-76/PR8 pokazao najizraženiji antigenski bijeg zbog mutacija aminokiselina na pozicijama 127 i 183 u genu HA. Daljnje studije potvrdile su da se glikozilacija na mjestu 127N dogodila u JS/76 i njegovim mutantima. Testovi vezanja receptora pokazali su da se svi rekombinantni virusi, osim mutanta s nedostatkom glikozilacije 127N, lako vežu za humanoidne receptore. Kinetika rasta i testovi napada miševa pokazali su da se 127N-glikozilirani virus manje replicirao u stanicama A549 i bio manje patogen kod miševa u usporedbi s virusom divljeg tipa. Dakle, glikozilacija i mutacije aminokiselina u genu HA odgovorne su za razlike u antigenosti i patogenosti 2 soja H9N2.

Izvor: Kineski centar za zdravlje životinja i epidemiologiju